KORNATI (Kornati), najveća zbirka otoka u Jadranskom moru.

KORNATI (Kornati), najveća i najgušća zbirka otoka u Jadranskom moru; obuhvaća 89 otoka, otočića i grebena ukupne površine 69 km2, raspoređenih na 217 km2. Prostiru se u dužini od oko 35 km i širini od 13 km između otoka Dugog otoka na sjeverozapadu, Žirja na jugoistoku i Pašmana, Vrgade, Murtera na sjeveru i sjeveroistoku. Arhipelag je ime dobio po najvećem otoku Kornat (32,62 km2).

Plinius ga je nazvao Cratea, a budući da su Kornati od vapnenca, ovdje nema izvora niti drugih vodotoka. U nekim kraškim udubljenjima s taloženom crvenom vodom voda ostaje veći dio godine. Slatka voda izlazi na površinu na oko 40 mjesta (špilje). Kišnica se sakuplja u cisternama. Zime su blage; srednja temperatura zraka u siječnju 7,3° C, u srpnju 23,9° C. Maksimalne temperature ne više od 33° C, minimalne temperature ne ispod -7° C.

---

---

Iz obližnjih primorskih gradova u ljetnim se mjesecima gotovo svakodnevno nude izleti u Nacionalni park Kornati.

Pristup zaštićenom području nacionalnog parka se naplaćuje. Čamci koji prolaze područjem nacionalnog parka dužni su ili platiti ulaznicu izravno na licu mjesta ili je unaprijed platiti upravi nacionalnog parka. Osim toga, unutar područja nacionalnog parka primjenjuju se stroga pravila ponašanja. Ime Kornatskog otočja nastalo je zbog posebnih geoloških uvjeta u ovom morskom području. Kvaliteta podzemlja ne razlikuje se osobito od one na obližnjem kopnu, tj. drugim riječima, podzemlje Kornata sastoji se od vrlo poroznog vapnenca. Za razliku od svih ostalih jadranskih otoka, Kornati imaju strme zidove (litice) nagnute prema otvorenom moru. Lokalno stanovništvo ove litice naziva takozvanim "krunama" (hrvatska kruna, talijanska krunica), što je posebno uočljivo gledajući sa strane. Litica doseže skoro do 90 m iznad razine mora (na primjer u blizini otoka Piškera i Rasip).

Najveći otoci Nacionalnog parka Kornati:

---

---

Najviše litice koje se strmo spuštaju u more su na otoku Klobučar (82 m nadmorske visine) ...